|
|
|
 |
|
|
|
Página
70 |
|
|
Un obra nobel i di altura
E obra di kolportahe ta e medio ku Dios a indiká
pa alkansá hopi hende ku di otro manera e bèrdat lo no a
impreshoná. E obra ta bon, i su ophetivo ta nobel i di altura;
pa e motibu ei e komportamentu tambe mester ta digno. E kolportor lo topa
ku hendenan di diferente pensamentu. Lo e topa ku hendenan ignorante i
malu, ku no por apresiá nada ku no ta produsí plaka. Esakinan
lo ta ofensivo, pero e no mester hasi nan kaso. Nunka e mester pèrdè
pasenshi; lo e enfrentá tur difikultat ku alegria i speransa. Lo
e topa ku personanan afligí i desanimá, ku kurason tristu
i heridá. Lo e tin hopi oportunidat pa animá e personanan
aki ku palabranan bondadoso ku ta duna speransa i fe. E por ta, si e ke,
un fuente ku ta refreská otronan; pero pa e por hasi esaki, e mes
mester risibí yudansa di e Fòntein di e bèrdat bibu
(Testimonies, tomo 5, página 405. Aña 1885).
Ta peligroso hasi un obra deskuidá
Lo ta bon pa kada unu sinti un responsabilidat individual
den e obra aki. Lo ta bon pa kada unu (90)
konsiderá kua ta e mihó manera pa kapta e atenshon, pasobra
su manera di presentá e bèrdat por disidí e destino
di un alma. Si e hasi un impreshon favorabel, su
|
|
|
|
|
|
Página
71 |
|
|
influensia por ta pa e alma ei un smak di bida pa bida; i e persona
ei, iluminá den loke ta bèrdat, por iluminá hopi
mas. P’esei, ta peligroso hasi un obra di un manera deskuidá
ora ta trata ku mente di hende (Ibid.).
E nesesidat di energia i entusiasmo
Entre e personanan ku ta bisa di ta kere e bèrdat
presente no tin un spiritu misionero ku ta pas ku nos fe. Ta hasi falta
e firmesa dje oro puro den e karakter. Bida kristian ta mas di loke nan
ta pensa. E no ta konsistí solamente den bondat, pasenshi, di ta
mansu i kortes. Tur esakinan ta esensial; pero tambe tin mester di balor,
determinashon, energia i perseveransia. Hopi di esnan ku ta den e obra
di kolportahe ta debil, tímido, sin spiritu, i fásil pa
desanimá. Nan ta falta kurashi. Den nan karakter nan no tin e rasgonan
positivo ku ta duna hende e kapasidat di hasi algu: e spiritu i energia
ku ta pone e entusiasmo biba. E kolportor ta okupá den un trabou
honorabel, i e no mester aktua manera kos ku e tin bèrgwensa di
dje. Si e ta deseá éksito den su esfuersonan, e mester tin
balor i speransa.
Kultivá e birtutnan aktivo.— E
birtutnan aktivo mester ta kultivá tantu manera (91)
esnan pasivo. Un kristian, aunke semper ta kla pa duna un kontestá
suave ku ta kita rabia, mester tin e balor di un héroe pa resistí
e malu. Ku e karidat ku ta soportá tur kos, e mester tin forsa
di karakter ku ta pone su influensia ta un poder positivo pa bon. Fe mester
obra den su karakter. Su prinsipionan mester ta firme; e mester tin un
espíritu nobel, ku ta riba tur
|
|
|
|
|
|
Página
72 |
|
|
sospecha di kosnan baho. E kolportor no mester ta orguyoso. Den su
trato ku otro hendenan, e no mester yama nan atenshon riba e mes ku gabamentu;
pasobra su kondukta por disgustá e personanan inteligente i sensibel.
E no mester tin kustumbernan egoista ni modalnan ku ta preshoná
i dominá.
Usa takto.- hopi hende a disidí den
nan mente ku nan no tin tempu pa lesa niun solo buki di kada dies mil
ku nan ta drùk. Den hopi kaso ora e kolportor duna na konosé
su mishon, e porta di e kurason ta dal sera duru; ta p’esei e mester
hasi su obra ku takto, ku humildat i ku spiritu di orashon. E mester konosé
e Palabra di Dios i mester ta kla pa presentá palabranan di e bèrdat
presioso i mustra e gran balor i puresa dje material di lektura ku e tin
(Id., página 404,405. Aña 1885).
Honrades i integridat
E obrero ku tin e kousa di Dios den su kurason lo no
insistí pa risibí salario (92)
mas haltu. Lo e no trese preteksto, manera algun di nos hóbennan
a yega di hasi, bisando ku a ménos ku nan por presentá nan
mes den un forma elegante i den moda i keda den e mihó hotèlnan,
hendenan lo no tuma nan na konsiderashon. Loke e kolportor mester, no
ta paña elegante, ni aktitut di un hende elegante, ni di esun ridíkulo,
sino honrades i puresa di karakter ku ta reflehá den su kara. Amabilidat
i kortesia ta laga nan impreshon den e kara, i e wowo di eksperensia lo
no mira engaño ni gabamentu den dje.
Hopi ta esnan ku a drenta e obra di kolportahe
|
|
|
|
|
|
Página
73 |
|
|
konfiando den e premionan komo e úniko medio pa logra bon éksito.
Esakinan no tin mérito bèrdadero komo obrero. Nan no sa
kiko ta religion práktiko; nan tin e mes un falta, e mes un gustu
i debilidatnan ku a karakterisá nan promé ku nan a pretendé
di ta kristian. Di esakinan por bisa ku Dios no ta den nan pensamentunan,
ku E no ta biba den nan kurason. Tin miskiña, ko’i mundu,
kos baho den nan karakter i kondukta ku ta duna testimonio kontra nan,
ya ku nan ta kana den kaminda di nan mes kurason i segun e bista di nan
mes wowonan. Nan no ke praktiká apnega-shon, sino ku nan ta disidí
pa gosa di bida. E tesoro di shelu no ta atraé nan; tur nan deseonan
ta di mundu, i no selestial. Ni amigu ni famianan por yuda tal personanan
asina; nan no ta proponé pa despresiá e malu (93)
i skohe loke ta bon (Id., página 402. Aña 1885).
Puru, humilde, temperante
E kolportornan mester tin kultura i modalnan refiná;
no e modalnan daña i artifisial di mundu, sino maneranan agradabel
ku ta e resultado natural di bondat dje kurason i di un deseo di imitá
e ehèmpel di Kristu. Nan mester kultivá kustumbernan kuidadoso,
di trabou i diskreshon, i trata di honra Dios logrando e máksimo
progreso posibel. Hesus a hasi un sakrifisio infinito pa pone nos den
e debido rela-shon ku Dios i ku nos semehantenan; i e ayudo dibino, huntu
ku e esfuerso humano, lo kapasitá nan pa alkansá un norma
haltu di ekselensia. E kolportor mester ta puru manera Hosé, mansu
manera Moises, i temperante manera Daniel; e ora ei lo e tin un
|
|
|
|
|
|
Página
74 |
|
|
poder ku lo kompañ’é na unda parti ku e bai (Id.
Página 396. Aña 1885).
Bistí i modalnan agradabel
Awor nos tin gran fasilidatnan pa plama e bèrdat;
pero nos rumannan no ta probechá di e privilegio ku a wòrdu
duná na nan. Nan no ta mira ni sinti den tur e iglesianan e nesesidat
di usa nan kapasidat pa salba alma. Nan no ta komprondé ku ta nan
deber di buska suskripshon pa nos revistanan, inkluí nos revistanan
di salú (94), i tambe introdusí
e buki i foyetonan. Mester duna trabou na e hendenan ku ta dispuesto na
wòrdu siñá kon ta e mihó manera pa presentá
na e persona i e famianan. Nan bistí mester ta limpi pero no vanidoso,
i nan modalnan no mester disgustá hende. Entre nos komo pueblo,
ta eksistí un gran falta di bèrdadero kortesia. Tur esnan
ku ta drenta den e obra misionero, mester kultiv’é (Id.,
tomo 4, página 391,392. Aña 1880).
Paña sushi ta trese deshonra riba e bèrdat
ku nos ta praktiká. Bo mester konsiderá ku bo ta un representante
di Señor Hesukristu. Ku hinter bo bida mester ta den armonia ku
e bèrdat bíbliko…. Esaki no ta un asuntu di poko importansia,
pasobra e ta afektá bo influensia riba otronan awor i pa eternidat.
Bo no por spera ku Señor lo duna bo kompleto éksito pa gana
alma p’E a ménos ku tur bo modalnan i bo presentashon ta
di tal naturalesa ku ta konkistá rèspèt. E bèrdat
ta keda engrandese asta pa e impreshon kousá pa e manera di ta
limpi bisti (Carta 336, 1908).
|
|
|
|
|
|
Página
75 |
|
|
E personanan ku tin mal manera no ta kapasitá
pa e obra aki. Esnan ku tin éksito lo ta hòmber i muhénan
ku tin takto, un bon trato, komprenshon skèrpi i un mente kapas
di diserní, i ku ta komprendé e balor di e almanan (Manual
for Canvassers, página 15. Aña 1902). (95)
Kortesia kristian i un spiritu servisial
E kolportor mester hasi tur esfuerso di su parti pa
permití pa e lus di e bèrdat bria pa medio di e bon obreronan.
Miéntras e ta kumpli su debernan e mester plama rondó di
dje e aroma di kortesia kristian, hasiendo uso di tur oportunidat pa realisá
aktonan di sirbishi i di ayudo. E mester kustumbrá na papia den
forma kla i ku ta hasi impreshon. Tur dia e mester siña den e skol
di e gran Maestro. Sigur Kristu lo yuda esnan ku ta skonde den djE i ta
dependé di djE pa haña fortalesa (Review and Herald,
16-6-1903).
Un komportamentu kuidadoso
Nos ministronan i tur esnan ku ta praktiká e
bèrdat, mester tin un aktitut desidido pa alsa e nivel baho ku
algun hendenan ta parse kla pa adoptá den loke ta trata nan palabranan
i komportamentu. Den hopi kaso e aktitut aki no ta pas di ningun manera
ku e bèrdatnan santu ku nos ta praktiká. Hopi persona ku
no ta kombertí ta sinti nan mes kapasitá pa ta kolportor.
Nunka nan a sinti e grasia di Kristu ku ta transformá. Nan no ta
puro. Nan ta biba un bida diario deskuidá i di piká. Nan
práktikanan ta di tal manera ku lo pone e angelnan santu tapa nan
kara. Nos mester alkansá un
|
|
|
|
|
|
Página
76 |
|
|
norma mas haltu, sino nos lo ta un mancha pa e kousa (96)
di Dios i un piedra di trompeká pa e pekadornan (Carta
261, 1887).
Ehèmpelnan den reforma pro salú
Den nos trato ku e inkrédulonan, nos no mester
pèrmití pa nan apartá nos dje prinsipionan korekto.
Ora nos ta na mesa ku nan, laga nos kome ku moderashon, i únikamente
alimentonan ku no ta konfundí nos mente. Laga nos evitá
intemperansia. Nos no mester debilitá nos fakultatnan mental òf
físiko, i asina bira inkapas pa diserní kosnan spiritual.
Laga nos tene nos mente den tal kondishon pa Dios por graba e bèrdatnan
presioso di Su Palabra.
Di e manera aki nos lo tin influensia riba otronan.
Hopi ta trata di korigí bida di otronan i ta ataká e kustumbernan
ku pa nan ta malu. Nan ta bai serka esnan ku nan ta pensa ku ta den eror,
nan ta mustra nan, nan defektonan, pero nan no ta hasi un esfuerso ferviente
i na punto pa dirigí e mentenan na e prinsipionan bèrdadero.
Un kondukta asina hopi bes ta laga di haña e resultadonan deseá.
Ora nos trata di korigí otronan, hopi biaha nos ta lanta nan spiritu
di kombate i asina nos ta hasi mas malu ku bon. No laga nos vigilá
otronan pa mustra nan, nan faltanan òf erornan. Laga nos siña
dunando ehèmpel. Laga nos apnegashon i nos viktoria riba apetit
ta un ilustrashon kon pa obedesé e prinsipionan korekto. Laga nos
pèrmití pa nos bida duna testimonio di e influensia ku ta
hasi e (97) bèrdat santu i nobel (Joyas
de los Testimonios, tomo 2, página 551,552. Aña 1900).
|
|
|
|
|
|
Página
77 |
|
|
Grasia di Spiritu Santu
Den Su gran amor, Dios ta trata na desaroyá
den nos e grasia presioso di Su Spiritu. E ta pèrmití pa
nos topa ku opstákulonan, persekushon i opreshon, pero no komo
un maldishon, sino komo e bendishon di mas grandi di nos bida. Kada tentashon
ku nos resistí, kada aflikshon ku nos soportá ku balor,
lo duna nos eksperensia nobo i lo hasi nos progresá den e tarea
di edifiká nos karakter. E alma ku resistí tentashon pa
medio di e poder dibino ta revelá na mundu i na e universo selestial
e efikasia di e grasia di Kristu (El Discurso Maestro de Jesucristo,
página 95,96. Aña 1896).
Un “atmósfera” personal
Kada alma ta rondoná di un atmósfera
propio, di un atmósfera ku por ta saturá dje poder ku ta
duna bida na fe, balor i speransa, i ta hasié dushi pa e fragansia
di amor. Òf e por ta pisá i friu pa e sombra di malkontentu
i egoismo, òf ta venená pa e kontaminashon fatal di un piká
karisiá. Tur hende ku nos ta relashoná kuné, ta keda
konsiente òf inkonsientemente, afektá pa e atmósfera
ei (Lecciones Prácticas del Gran Maestro, página
310. Aña 1900). (98)
Karakter ta poder
Karakter ta poder. E testimonio silensioso di un bida
sinsero, apnegá i piadoso, tin un influensia kasi iresistibel.
Ora ku nos revelá den nos propio bida e karakter di Kristu, nos
ta koperá kunÉ den e obra di salba almanan. Solamente revelando
Su karakter den nos bida, nos por koperá kunÉ. I kuantu
mas
|
|
|
|
|
|
Página
78 |
|
|
amplio ta e esfera di nos influensia, mas lo ta e bon ku nos por hasi
(Id., página 311 Aña 1900).
Mes un fiel manera e kompas ta mustra na e polo
Ku Señor por yuda kada un pa probechá
te na e máksimo e talentonan ku a wòrdu konfiá na
su kuidou. Esnan ku ta traha den e obra aki no ta studia nan Beibel manera
mester ta. Si nan tabata hasi asina, nan siñansanan práktiko
lo tabata tin un influensia positivo riba nan bida. No importá
boso trabou, mi rumannan hòmber i muhé stimá, hasié
manera ta pa e Maestro, i hasié di e mihó manera posibel.
No laga e gran oportunidatnan aktual pasa bai miéntras ku boso
bida ta resultá un frakaso ora boso ta sinta pòrnada ta
soña ku komodidat i éksito den un trabou pa kua nunka Dios
a kapasitá boso. Hasi e obra ku mas boso tin na man. Hasié,
aunke boso mester enfrentá peliger i aflikshon den e kampo misionero;
pero mi ta roga boso pa boso no keha di e aflikshon i sakrifisionan. Konsiderá
(99) e Valdensenan. Mira ki plannan nan tabata
idea pa asina e lus di e Evangelio por a bria den e mentenan skur. Nos
no mester traha ku e ekspektativa di risibí rekompensa den e bida
aki, sino ku nos wowonan ketu bai fiho riba e premio ku ta warda nos na
final di e kareda. Awor tin mester di hòmber i muhénan ku
ta asina fiel na e deber manera e kompas ta marka na e polo, hòmber
i muhénan ku ta traha sin ku nan kaminda ta drechá i sin
ku tur opstákulo a wòrdu kitá.
Ora boso ta biba boso fe.- Mi a deskribí
loke e kolportornan mester ta; i ku Señor por habri nan mente pa
|
|
|
|
|
|
Página
79 |
|
|
nan komprondé e tema aki den tur su ekstenshon, i mare ku nan
por komprendé nan deber di representá e karakter di Kristu
dor di nan pasenshi, balor i integridat ku no ta kambia. Kòrda
ku boso por ninga Kristu ku un karakter floho, sin interes i falta di
desishon. Hóbennan, si boso bai ku e prinsipionan aki na e kampo
di kolportahe, boso lo ta respetá; i hopi lo kere e bèrdat
ku boso ta defendé, pasobra boso ta biba boso fe; pasobra boso
bida diario ta un lus ku ta bria poné riba un kandelá, ku
ta lusa tur esnan ku ta den kas. Asta boso enemigunan lo respetá
boso aunke nan ta bringa boso doktrina; i ora boso a haña e viktoria
aki, boso palabranan simpel lo tin poder i lo hiba konvikshon na e kurasonnan
(Testimonies, tomo 5, página 406,407. Aña 1885).
(100) |
|
|
|
|